IV. BITNE OSOBINE POJEDINIH SKLOPOVA LAPTOPA
1. EKRAN
Prva podjela je na klasične ekrane (omjer stranica 4/3) i widescreen ekrane (omjer stranica 16/10). Widescreen je svakako budućnost. Nesumnjivo je prirodniji rad na njemu. Također svi multimedijalni sadržaju budućnosti (filmovi, igre itd.) će biti u widescreen formatu (većina ih je već sad widescreen). 4/3 je pred samim izumiranjem. Održava se još na životu jedino iz razloga što neki zaista kvalitetni modeli HP-a i IBM-a imaju još taj omjer ekrana (odnosno ne nude još te modele u widescreen formatu). Ali kao što sam rekao, to neće još dugo trajati. To ne znači da treba izbjegavati te vrhunske modele HP-a i IBM-a, dapače.. Widescreen omjer je prilagođeniji ljudskom vidu zbog same geometrije ljudskog vidnog polja. Može se prosto reći da je ljudsko vidno polje također „widescreen“.
Druga prosta podjela ekrana je na niskorezolucijske i visokorezolucijske. Ovoj podjeli ljudi daju premalo važnosti te malo znaju od detaljima, a moram NAPOMENUTI DA UPRAVO U OVOM GRMU, NE DA LEŽI JEDAN ZEC NEGO CIJELO LEGLO!!“ Iz dva razloga.
Prvi je sama rezolucija koja je veoma bitna za produktivnost i komfor rada, ali vratit ću se na to kasnije. Drugi konstantno zanemareni razlog o kojem ću sad pričati je kvaliteta ekrana. Visokorezolucijski ekrani su redovito (u 95% slučajeva) bazirani na kvalitetnim LCD matricama (tipa S-IPS i slično), dok su niskorezolucijski redovito bazirani na jeftinoj TN+Film tehnologiji. Kvaliteta same slike (i ako ne računamo rezoluciju) je daleko bolja na pravoj matrici (vjerne boje, veliki kutevi gledanja, vjeran odaziv itd.). Zbog toga je tolika razlika u cijeni između dva naizgled ista modela laptopa (samo što jedan recimo ima visoku rezoluciju ekrana naspram drugog). To je onaj faktor kad ljudi kažu; meni treba laptop među ostalim za Photoshop, bitno mi je da ekran bude dobar za Photoshop. Ali neznanju točno koji laptopi imaju dobru sliku.. Dakle ključ je visoka rezolucija (uz koju redovito ide i kvalitetna slika)
Još jednu stvar moram napomenuti, a to su glossy premazi (većinom na niskorezolucijskim ekranima). Ti premazi (tehnički u biti nisu premazi, ali radi jednostavnosti neka budu) su po meni marketinški trik, a ne napredak. Naime oni poboljšavaju kontrast i slika izgleda puno „življe“. Ali nuštrb kuta gledanja, dobra slika se dobiva samo izravnim gledanjem u ekran (okomito). Ako se gleda pod velikim kutem slika ponekad može i potpuno nestati. Imaju još jednu lošu osobinu. Površina tih ekrana je (ovisno o proizvođaču) više ili manje refleksivna. Kod jako refleksivnih primjeraka ekran je doslovce kao zrcalo u kojemu se možeš vidjeti. Također smetaju snažni odbljesci svjetla na takvim primjercima (kao na ogledalu). Taj refleksivni sloj se kod raznih proizvođača označava sljedećim imenima: Acer CrystalBrite, Asus ColorShine, DELL TrueLife, Fujitsu-Siemens CrystalView, HP BrightView. Ostali uglavnom imaju naziv GlareType. Izuzet ću SONY i Toshibu. Njihova imena za taj tip ekrana su SONY X-Black i Toshiba TrueBrite. Izuzeo sam ih jer su oni dobro izveli taj posao. Njihove varijante su u biti hibridi između refleksivnih i mat ekrana. Imaju prednosti refleksivnih ekrana, ali ne pate od nedostataka.
Svima koji kupuju laptop sa refleksivnim ekranom savjetujem im da ga prvo negdje uživo pogledaju (sa upaljenim računalom) jer mnogi ne podnose takav ekran.
Vratimo se na rezoluciju. Navest ću odmah konkretne brojke za razne veličine ekrana.
-krenut ću od najpopularnijih 15.4“ ekrana:
za taj ekran postoje sljedeće rezolucije: WXGA (1280×800), WXGA+ (1449×900), WSXGA (1680×1050) te WUXGA (1920×1200).
1680×1050 je idealna rezolucija za 15.4&S243; ekran. 1920×1200 je prevelika (dobra je samo u okviru CAD/CAM potreba kod već spomenutih ekstremnih prijenosnih radnih stanica), a 1280×800 je neupotrebljiva za ozbiljniju uporabu. 1440×900 je isto dobra, ali ne toliko kolko 1680×1050. Opet napominjem, WXGA (1280×800) ekrani su redovito bazirani na lošim TN+Film matricama te nemaju kvalitetu slike kao ekrani sa ovim ostalim rezolucijama (uz malu digresiju; WUXGA (1920×1200) također imaju trenutno prilično lošu sliku jer već godinama nije izašla nova WUXGA matrica u veličini 15.4“ (sporo se razvijaju jer im je udio na tržištu ekstremno marginalan)).
-dalje ću spomenuti 17“:
prvo da napomenem da pravila koje navodim vrijede isključivo unutar spomenute veličine ekrana. Rezolucija koja je loša kod jedne veličine ekrana može biti odlična kod druge i obrnuto što ću i pokazati. Kod 17“ postoje 3 rezolucije; WXGA+ (1449×900), WSXGA (1680×1050) te WUXGA (1920×1200). Preporučam zadnje dvije. Obje su dobre, ovisi o preferenciji. Ne mogu dati prednost jednoj od ove dvije jer nije ista situacija kao na 15.4“. Na 15.4“ napomenuo sam da je 1680×1050 idealna. E, na 17“ ta ista rezolucija ima malo manju gustoću nego na 15.4“, a 1920×1200 ima na 17“ veću gustoću nego 1680×1050 na 15.4“. Dakle obje su dobre. Također nema brige o zastarjelosti 1920×1200 matrice, nove generacije takvih 17“ matrica izlaze nonstop. WXGA+ (1440×900) ne preporučam iz istih razloga zašto ne preporučam WXGA (1280×800) na 15.4“. Prvo jer je rezolucija premala, a drugo jer su matrice TN+Film tipa (loše). Više rezolucije na 17“ su kvalitetnijeg tipa
-kad smo kod velikih spomenut ću 19“ i 20“: Imaju zasad samo jednu rezoluciju; 1680×1050. Razlog za tako malu rezoluciju na tako velikom notebook ekranu jest što su takvi noteboci (kao što je već spomenuto) namijenjeni isključivo kao zamjena za stolno računalo i kao takvi se gledaju izdaleka kao i obični monitori (nikad se ne drže u krilu). Znači namijenjeni su za gledanje iz veće udaljenosti od prosječnog laptopa i stog stajališta to je idealna rezolucija za njih.
-15“ klasičan ekran (4/3):
Postoje XGA (1024×768), SXGA+ (1400×1050) i UXGA (1600×1200). Preporučam 1400×1050, ali nije loš ni 1600×1200. Ponovno, XGA (1024×768) pored male rezolucije kod 15“ imaju i loše matrice
Rezolucija je stavka koja je bitnija od omjera stranica ekrana. Ako uspoređujemo niskorezolucijski widescreen (16:10) i visokorezolucijski klasični ekran (4/3), moram dati prednost klasičnome. Produktivnost je mnogo veća na takvom ekranu. U svim aplikacijama je puno ugodnije raditi. Uveliko je smanjeno scrolanje i konstanto premještanje prozora
-14“ widescreen
Postoje WXGA (1280×800) i WXGA+ (1449×900). Već stara priča, preporučam 1440×900. Oni također imaju kvalitetne matrice. WXGA (1280×800) imaju većinom loše TN+Film matrice
-13.3“, 12“ i manje:
Neću obrazlagati jer ovdje nema nikakvog izbora. U 95% slučajeva takvi notebooci imaju WXGA (1280×800) ekrane što je i najbolja mjera za tu veličinu.