SAVJET Supermarket
12.11.2021. 9:23:39

KAKO ODABRATI VINO?

1/1

Ne moraš biti sommelier da bi odabrao kvalitetno vino. Samo se orijentiraj prema osnovnim parametrima i zdravice će ti odmah biti bolja. Uživaj u čaši dobrog vina.

Na što se usredotočiti pri odabiru

Osnova za uspješan odabir vina je znati kakav okus vina tražiš. Možda ti se neće nužno svidjeti kvalitetnije vino, ako ne odgovara tvom ukusu.

Pjenušava ili mirna?

U osnovi se dijele na mirna vina, koja nisu uopće pjenušava ili su samo minimalno pjenušava, za razliku od pjenušavih vina i pjenušaca za koje je, naprotiv, poželjna pjenušavost te su kao takvi vrlo popularni na primjer za svečane prilike ili za pripremu miješanih pića.

Okus i aroma

Okus vina kreće se od vrlo finog do jako aromatičnog, s kvalitetnim predstavnicima koje ćeš naći na obje strane spektra. Okus ovisi uglavnom o sorti vina, kojih je mnogo. Među najpopularnijima su na primjer: sauvignon, chardonnay, merlot, rizling, traminac, crni pinot, i naravno mnogi drugi. Na internetu možeš pronaći mnogo informacija o poznatijim sortama, a degustacije vina također su od velike pomoći u širenju vidika, bilo izravno u vinogradima ili u vinskim barovima. Okus vina probaj birati prema godišnjem dobu – ljeti biraj svježa bijela vina s nižim udjelom alkohola i blagom kiselošću. Zima je pak pogodna za teža crna vina s taninom. Važan je i udio šećera koji jako utječe na okus samog vina.

Boja

Tradicionalni kriterij odabira je i boja – jedni preferiraju mekša bijela vina, drugi gušća crna vina, a treći pribjegavaju nekim rjeđim bojama, poput narančaste ili ružičaste. Opet je važan i udio šećera koji ima veliki utjecaj na okus vina. Također, vino možeš birati tako da prati jelo koje se priprema, odnosno prema vrsti prigode.

Prilikom odabira vina uvijek pročitaj etiketu jer ona puno govori. Tamo ćeš pronaći vrstu vina, sortu, obično i godinu berbe, podrijetlo vina, podatke o udjelu šećera i alkohola. Na etiketi se često nalaze preporuke za koje jelo je vino primjereno.

Udio alkohola

Vina se međusobno razlikuju i po udjelu alkohola. Kreće se od nule za bezalkoholna vina do više od dvadeset posto za najjača vina, a obično je udio oko 12%.

 

Podjela vina

Po boji

Postoje tri osnovne boje vina. Odlučujuća nije samo boja samog grožđa, već i način njegove obrade.

  • Zbog niskog udjela tanina, bijela vina imaju vrlo nježan okus pa se dobro slažu s, primjerice, sirevima s plavom plijesni ili bijelim mesom, ribom ili plodovima mora. Obično se poslužuju ohlađena.
  • Crna vina su druga najčešća vrsta koja se tradicionalno koristi u raznim službenim i svečanim prilikama. Odlikuje ih tamnocrvena boja i naglašen okus koji najbolje pristaje uz crveno meso i sireve izraženog okusa.
  • Rosé vina slađeg su, laganijeg i voćnog okusa pa ih je najbolje piti ohlađene, u ljetnim mjesecima. Odlično se slažu sa salatama od povrća ili salatama od tjestenine.

Po udjelu šećera

Slatkoća vina definirana je količinom prirodnog ostatka šećera koji nastaje tijekom fermentacije vina. Ova se podjela odnosi na mirna vina, dok se pjenušci različito dijele.

  • Stručnjaci najčešće konzumiraju suha vina s udjelom šećera manjim od 4 grama po litri. Okus im je vrlo nježan i može biti malo kiselkast. Suha vina su i najmanje kalorična, pa su pogodna i za one koji održavaju vitku liniju.
  • Polusuha vina su blago slatka vina sa udjelom šećera od 4-12 g/l. Također obično imaju iznadprosječan udio alkohola i izraženiji cjelokupni okus.
  • Poluslatka vina su okusom bliža slatkim vinima, što odgovara njihovom udjelu šećera do 45 g/l.
  • Minimalni udio šećera u slatkim vinima je 45 grama po litri, pa ih često konzumiramo samo u malim količinama, primjerice kao desertno vino. Pripazi na jeftina, slatka vina koja ne sadrže prirodni šećer već sintetički šećer koji se dodaje naknadno. Takva vina se ne mogu smatrati kvalitetnim.

 

Po vrsti/razredu

Vinske etikete imaju zakonske zahtjeve koje vino mora ispuniti da bi ih se dobilo. One će ti reći o podrijetlu vina, njegovoj kvaliteti i okusu.

  • U slučaju neatribuiranih vina, oznaka sa udjelom šećera nije obavezna, pa se takva često umjetno zaslađuju. Razlika kod njih je uglavnom u podrijetlu.
  • Stolna vina - najniža serija vina koja su često mješavina različitih vina iz različitih regija. Također, većinom su umjetno zaslađena.
  • Kvalitetna vina - vina u kojima grožđe uvijek dolazi iz jednog kraja.
     
  • Sva kvalitetna vina moraju potjecati iz jednog vinorodnog okruga, a također se mora provjeriti težina i sorta grožđa. Međutim, to nije nužno znak visoke kvalitete. Pojedine vrste razlikuju se uglavnom po udjelu šećera u grožđu za vrijeme berbe.

 

Pogledaj vina na Jeftinije.hr »

 

Posebne vrste

Gazirana i prirodna pjenušava vina

Razlika između gaziranih pjenušavih vina i onih prirodnih je u načinu na koji dolazi do njihove karbonizacije. Gazirana pjenušava vina su umjetno karbonizirana, dok kod prirodnih pjenušavih vina ugljični dioksid, koji nastaje tijekom fermentacije ne izađe, već se naprotiv čuva u vinu.

Gazirana i prirodna pjenušava vina također imaju drugačiju podjelu prema udjelu šećera.

  • Brut nature - prirodno tvrdo i suho vino sa udjelom šećera manjim od tri grama po litri
  • Extra brut - vrlo tvrdo, suho vino koje sadrži 0-8 grama šećera po litri
  • Brut - tvrdo, suho vino sa udjelom šećera od 8-15 grama po litri
  • Extra sec - vrlo suho vino koje sadrži 12-20 grama šećera po litri
  • Sec - suho vino sa udjelom šećera od 17-35 grama po litri
  • Demi-sec - polusuho vino, udio šećera 33-50 grama po litri
  • Doux - slatko vino koje sadrži više od 50 grama šećera po litri

Najpopularnije vrste pjenušavih vina su sekt i šampanjac. Da bi se svrstao u sekt, pjenušac mora ispunjavati uvjete za kvalitetno vino, a to je prije svega podrijetlo grožđa iz jedne regije. Šampanjac se često koristi kao univerzalna oznaka za vino s mjehurićima, ali zapravo mora potjecati isključivo iz francuske regije Champagne-Ardenne i ispunjavati niz strogih kriterija.

Ledena vina

Izrađuju se od smrznutog grožđa branog na maksimalnoj temperaturi od -7°C, s minimalnim udjelom šećera od 27 g/l. Slađa su, a zbog složenosti proizvodnje i rijetkosti i relativno skupa.

Slamnata vina

Za ovu vrstu vina grožđe se suši na podlozi od slame najmanje tri mjeseca nakon berbe. Obično se koristi bijelo grožđe. Okus vina je aromatičan i prilično sladak.

Porto vino

Alkoholizirano vino s većim udjelom zaostalog šećera. Proizvodi se isključivo od grožđa iz doline Duoro u sjevernom dijelu Portugala. Dostupan je u crnoj i bijeloj verziji. Ista metoda se koristi u Australiji, Sjevernoj Africi, Kanadi, Indiji, Argentini ili SAD-u, a što se Europske unije tiče, oznaka Porto rezervirana je kao zaštitni znak podrijetla samo za portugalska vina.

Bezalkoholna vina

Vina s najvećim udjelom alkohola od 0,5% koja se dobivaju uklanjanjem alkohola iz konačnog vina raznim metodama. Nažalost, takvo vino često gubi dio svojih aromatičnih tvari.

Ostale specifične vrste uključuju voćna vina, likerska vina i vina sv. Martina.

  • Voćna vina
    Vina proizvedena od drugih vrsta voća, osim grožđa. Često povezana s vrlo lošom kvalitetom, no postoje i kvalitetna voćna vina koja ćeš većinom naći samo u inozemnoj proizvodnji. Najčešće vrste voća su jabuke, trešnje, ribizl, šljive, kupine i drugo.
  • Aromatizirana vina
    To su vina s naknadno dodanom prirodnom aromom i alkoholom. Zbog toga imaju visok udio alkohola od 14,5 do 22% i mogu se naknadno zasladiti. Tipičan predstavnik je vermut.
  • Likerska vina
    Ovom vinu se dodaje vinski destilat, eventualno zaslađeni vinski mošt. Rezultat je gusto slatko vino s udjelom alkohola od najmanje 17,5%.
  • Vina svetog Martina
    Riječ je o mladim vinima prvih berbi, koja se piju u jesenskim mjesecima. Da bi vino bilo označeno kao martini, mora biti proizvedeno od odabranih sorti i zadovoljavati standarde kvalitete koje procjenjuje neovisna komisija.

 

Pogledaj vina na Jeftinije.hr »

 

Godina i starost vina

Sigurno nije točno da što je vino starije, to će vino biti bolje. Kvaliteta varira iz godine u godinu, a vrijeme ima najveći utjecaj na određenu godinu berbe. Vinu pogoduje uravnoteženo vrijeme, s obiljem padalina u proljeće, sunčanim ljetima i ranom jeseni. Proljetne kiše potiču rast vinove loze, sunčeva svjetlost potom pospješuje dozrijevanje, čime se povećava prirodni udio šećera u grožđu, čineći vino kvalitetnijim.

U nekim su krajevima vremenske fluktuacije veće pa se pojedine godine više međusobno razlikuju. Stoga ako naiđeš na vino koje ti se sviđa, sljedeći put potraži istu godinu. Kod kvalitete godine može se očitovati i cijena, koja je za one uspješnije naravno veća.

Posebna kategorija su i mlada vina koja se proizvode od prvih berbi u određenoj godini i moraju se potrošiti do kraja te godine. Tu spada, primjerice, popularno vino Sv. Martina, koje se najbolje prodaje u listopadu i studenom.

Zrela vina su starija i dugotrajnija pa se mogu piti tijekom cijele godine. Od berbe do prodaje arhivskih vina mora proći najmanje tri godine. No, nisu sva vina namijenjena za arhiviranje, većina buteljiranih vina mora se potrošiti unutar dvije godine od punjenja. Nakon tog vremena gube okus i aromu.

 

Podrijetlo

Podrijetlo vina može puno reći o njegovoj kvaliteti. Istina je da se najkvalitetnija vina proizvode na istom mjestu gdje se bere grožđe, jer je transport vrlo štetan. Kvalitetna vina na etiketi imaju podatke o podrijetlu i mjestu proizvodnje. Vino se proizvodi u mnogim područjima diljem svijeta, a svako područje ima svoje karakteristike koje se odnose na vrijeme, sorte koje se uzgajaju ili metode prerade.

Najpoznatija područja

  • Francuska - Bordeaux, Champagne, Alsace, Côtes du Rhône, Burgundy, Provence
  • Italija - Toskana, Apulija, Pijemont, Veneto, Emilia-Romagna, Sicilija, Kalabrija
  • Španjolska - Rioja, Navara, Južna Baskija, Ribera del Duero, Jerez
  • Čile - Aconcagua, Casablanca, dolina Itata, Osorno
  • Južna Afrika - Cape Town Area, Stellenbosch, Paarl, Swartland, Constantia, Durbanville, Robertson, Tulbagh

Svakako ne smijete zaboraviti ni hrvatska vina. U Slavoniji i Podunavlju najpoznatije sorte vina su graševina, frankovka i traminac. U bregovitoj Hrvatskoj sorte vina koje su najistaknutije su rajnski rizling, sauvignon bijeli i chardonnay. Dalmacija ima svoje sorte kao što su bogdanuša, pošip, babić i plavac mali. Istra i Kvarner poznati su po malvaziji istarskoj, muškatu momjanskom i žlahtini.

 

Savjeti

Sada znaš kako odabrati dobro vino. Ali tu nije kraj. Kako bi se u njemu zaista što više uživalo potrebno je pridržavati se nekoliko smjernica prilikom spremanja i posluživanja.

Skladištenje vina

Vina su na neki način stalno "živa" pa im se svojstva mijenjaju s godinama. Želiš li sačuvati izvorni okus vina, potrebno ga je pravilno skladištiti. Kod crnog vina može proći otprilike godinu dana bez osjetnih promjena, a kod bijelog i rosé vina pola tog vremena.

Važno je da su uvjeti u kojima se vino čuva konstantni. Optimalno je održavati vlažnost od oko 60-80% i što manji pristup svjetlu. Naravno, važna je i temperatura - crna vina idealno se čuvaju na temperaturi od 15-18°C, bijela i rosé vina između 7-12°C. Vino pokušaj što manje pomicati; poželjan je oprez u rukovanju.

Optimalne temperature, vlažnost i svjetlosni uvjeti osigurati će vinoteke koje mogu biti različitih veličina za različitu količinu boca. Na primjer, ako imaš podrum s odgovarajućim temperaturnim i svjetlosnim uvjetima, za pohranu možeš koristiti i posebne police za vino.

Otvorene boce relativno brzo mijenjaju svojstva. Oksidaciju možeš smanjiti čuvanjem na najnižoj mogućoj temperaturi, što se u ovom slučaju odnosi i na crna vina. Međutim, kada bocu izvadiš iz hladnjaka, ostavi je na sobnoj temperaturi barem 30 minuta prije jela.

Također je važno maksimalno ograničiti dovod zraka u bocu, a originalni čep često nije dovoljan. Stoga postoje posebni zatvarači za već otvorena vina koji će ti pomoći da vinu produžiš rok trajanja. Općenito, bez promjena karakteristika, vino može ostati otvoreno najviše tjedan dana, često i manje. S druge strane, čak i uz djelomičnu oksidaciju, vino i dalje ima dobar okus, ili ga možeš koristiti za npr. kuhanje.

Odabir pravih čaša

Odabir prave čaše ne utječe samo na estetski doživljaj konzumacije vina, već i na okus. Odgovarajuća vrsta omogućiti će da se aroma vina razvije u optimalnoj mjeri. Čaše za vino trebaju biti glatke i što tanje.

Za crno vino koriste se široke čaše zapremine veće od 500 ml, koje se sužavaju prema gore. Bijelo vino potrebno je češće dolijevati i to u manjim količinama pa koristimo uže, izdužene čaše manjeg volumena. Pjenušava vina toče se u uske čaše zvane flaute, koje pojačavaju aromu pića. U svim slučajevima čaše se pune do otprilike jedne trećine njihovog volumena.

 

Pogledaj vina na Jeftinije.hr »

 

Pravilna temperatura posluživanja

Optimalna temperatura posluživanja može se razlikovati od one na kojoj se čuvaju vina. Bijela i rosé vina se često dodatno hlade prije točenja. Općenito, vina treba točiti i na temperaturi nešto nižoj od one koja je idealna za konzumaciju. Toplina iz čaše i okoline će im vrlo brzo nakon točenja dodati nekoliko stupnjeva.

Pjenušava vina preporuča se točiti ohlađena na oko 5°C. Za bijela i rosé vina optimalna temperatura posluživanja je oko 7°C, a za slatka vina može biti nešto viša. Lagana crna vina toče se na temperaturi od oko 10°C, slađa između 13-15°C, a gusta s visokim udjelom tanina na oko 18°C. Također se preporučuje da crno vino prije točenja pustiš da diše nekoliko desetaka minuta.

Kombiniranje vina i hrane

Kombiniranje vina s hranom vrlo je popularno, pogotovo u boljim restoranima. Općenito, dobra vina treba kombinirati s laganim okusima, a gusta vina s onim naglašenim. Zahvaljujući tome, okusi se međusobno ne preplavljuju, već naprotiv, ugodno se nadopunjuju.

Vrlo jednostavno možemo reći da su bijela vina najprikladnija primjerice za bijelo meso, plodove mora, sireve manje izraženog okusa, voće ili lagane salate. Crveno meso, jaki aromatični sirevi, jela s pečenim povrćem ili tamnom čokoladom dobro se kombiniraju s crnim vinom.

Naravno, to se ne može uzeti u obzir u svim okolnostima, jer svako vino ima svoje specifične okusne karakteristike. Ponekad proizvođači daju informacije o pravilnom kombiniranju na etiketi ili putem drugih izvora, pa drugi put nemaš izbora nego potražiti savjet iskusnijih. Možeš isprobati koje je jelo najbolje poslužiti uz određeno vino, kao i koje je vino najbolje nadopuniti određenom hranom.

 

Pogledaj vina na Jeftinije.hr »

 

Želiš među prvima saznati najbolje sezonske ponude? Prijavi se na e-novosti koje ti pripremamo svaki tjedan.

Upiši ispravan e-mail

Hvala na prijavi. Uskoro možeš očekivati nove tjedne e-novosti.

® 2021 sMind d.o.o., dio Heureka grupe