KAKO ODABRATI PROCESOR?

1/1

Procesor je mozak svakog računala i uvelike određuje njegove performanse. Dakle, biraj procesor koji može podnijeti sve zadatke koje želiš izvršiti.

• Maja, urednica na Ceneje.si
• Vrijeme čitanja: 5 min

Indeks

1. Proizvođači procesora: AMD vs. Intel
2. Važni parametri procesora
3. Pribor
4. Najčešće pitanja pri odabiru procesora

Procesor se ne nalazi samo u računalima, već u svim uređajima koji obavljaju računalne operacije. Dok ga, primjerice, ne možeš odabrati za pametne telefone ili televizore, kod stolnog računala izbor može biti u potpunosti na tebi, što se dijelom odnosi i na prijenosna računala. Procesor je uvijek povezan s matičnom pločom i osim računalnih uređaja upravlja i ostalim komponentama računala. Stoga je apsolutno neophodan. Svaki procesor je prikladan za različito zahtjevne operacije, neki su prilagođeni kontinuiranom radu, dok drugi pružaju maksimalne performanse u kraćim vremenskim razdobljima.

1. Proizvođači procesora: AMD vs. Intel

Tržištem dominiraju dva glavna proizvođača procesora - AMD i Intel. Oni se snažno natječu jedni s drugima i pokušavaju isporučiti procesore s najboljim mogućim omjerom cijene i performansi. Obje marke nude procesore u osnovnoj, srednjoj i vrhunskoj klasi, procesore usmjerene i optimizirane za različite primjene.

AMD procesori

AMD procesore karakterizira njihova veća višejezgrena izvedba. Prednost je što nećeš morati mijenjati matičnu ploču ako želiš kupiti snažniji AMD procesor.

AMD procesori ukratko

• AMD Athlon - osnovna, najmanje snažna serija, za korištenje uglavnom u uredu ili za multimedijsku zabavu.
• AMD Ryzen 3 i Ryzen 5 - pogodni za srednje zahtjevan rad ili igranje igrica.
• AMD Ryzen 7 i Ryzen 9 - vrlo moćni procesori namijenjeni najzahtjevnijim korisnicima.
• AMD Threadripper - veliki broj jezgri s nižom brzinom takta, za video uređivanje i renderiranje ili za računalne simulacijske modele.
• AMD EPYC - korištenje poslužitelja, visoka pouzdanost, niska stopa pogrešaka, podrška za virtualizaciju i do nekoliko TB RAM memorije.

 

Ako su ti do uha došle kritike na račun AMD-a, ne brini. Dolaskom Ryzen modela AMD procesori ponovno su postali konkurentni.

 

Intel procesori

Intelovi procesori obično su nešto jači po fizičkoj jezgri. Međutim, kada kupuješ drugi procesor od Intela, obično ne možeš izbjeći zamjenu matične ploče.

Intelovi procesori ukratko

• Intel Pentium i Celeron - osnovne, najmanje snažne serije, za uredsku uporabu.
• Intel Core i3 - procesori pogodni posebno za multimediju i igranje manje zahtjevnih igrica.
• Intel Core i5 i i7 - serije dizajnirane za zahtjevnije igrače ali i za radne zadatke.
• Intel Core i9 - procesori za najzahtjevnije igrače, profesionalce i entuzijaste tehnologije.
• Intel Xeon - modeli namijenjeni poslužiteljima i radnim stanicama, funkcije koje povećavaju pouzdanost i smanjuju stopu pogrešaka u izračunima.

 

Procesori iz serije i5, i7 i i9 mogu značajno ubrzati jednu ili više jezgri (Turbo Boost), što će pomoći kod performansi u zahtjevnim aplikacijama.

 

2. Važni parametri procesora

Frekvencija 

Jedan od ključnih parametara izražen je u jedinici GHz (gigaherc). Govori koliko izračuna jezgra procesora može izvesti u jednoj sekundi. Viša frekvencija obično znači bolje performanse, ali to nije jedino mjerilo. Broj jezgri također utječe na ukupne performanse.

Proizvođači definiraju raspon takta, na primjer 4,4 - 5,3 GHz. To znači da će procesor i dalje raditi na 4,4 GHz i može ubrzati do 5,3 GHz u kratkom roku. Maksimalnu frekvenciju obično postižu jedna ili dvije jezgre, dok ostale rade na nižim frekvencijama.

Broj jezgri i niti

Procesori imaju više jezgri kako bi mogli izvoditi nekoliko operacija odjednom. Danas su osnova dvije jezgre, koje su sasvim dovoljne za obično uredsko ili kućno računalo. Zahtjevniji korisnici, pa tako i igrači, trebali bi posegnuti za procesorom s najmanje četiri jezgre. Samo uzak raspon programa može koristiti više jezgri, a šest, osam ili više jezgri posebno je korisno za servere ili procesore za renderiranje.

Virtualne niti također igraju ulogu zajedno s jezgrama kako bi fizičke jezgre brže obavljale zadatke. Kod nekih procesora naići ćeš na hiper-threading/SMT tehnologije, odnosno virtualno udvostručenje broja jezgri. Međutim, povećanje performansi razumljivo nije toliko visoko kao u slučaju njihove fizičke prisutnosti.

Overclocking opcija

Mnogi se procesori nude u verziji s otključanim multiplikatorom koji omogućuje overclocking. To znači povećanje izvorne frekvencije. Obično je to moguće u nekoliko desetaka postotaka, međutim, procesor troši više energije kod overclockinga i također zahtijeva vrlo dobro hlađenje.

U slučaju overclockinga često je potrebno razmisliti o ulaganju u kvalitetniji hladnjak od onog koji dobijete uz procesor. Kod nekih procesora naići ćeš i na funkciju automatskog overclockinga (Turbo Boost / Turbo Core), gdje će procesor po potrebi samostalno povećati frekvenciju određeno vrijeme.

Predmemorija

Međuspremnik ili predmemorija također se koristi za pohranjivanje srednjih izračuna tako da pojedinačne jezgre mogu paralelno raditi na zadacima. Prijenos između njega i procesora je brži nego kod pohranjivanja privremenih izračuna u RAM memoriju. Cache memorija se najčešće navodi u jedinicama MB.

Utičnica i čipset

Procesor se priključuje u utičnicu matične ploče. Tehnološki razvoj zahtijeva s vremena na vrijeme inoviranje ovog dijela, štoviše, svaki proizvođač koristi svoj. Dakle, ako trenutačno imaš matičnu ploču s Intelovim procesorom, na nju sigurno nećeš priključiti AMD procesor. Svaki proizvođač koristi nekoliko utičnica, stoga je potrebno voditi računa da utičnica matične ploče i njezin čipset budu kompatibilni s procesorom.

Potrošnja

Navodi se kao TDP (Thermal Design Power) u vatima (W). Deklarirana potrošnja vrijedi pri maksimalnom opterećenju. Ovo je važan parametar zbog operativnih troškova i kompatibilnosti resursa.

Hladnjak

Procesori se prilično zagrijavaju tijekom rada. Neki mogu proći s pasivnim hlađenjem, ali većina treba vlastiti hladnjak. U nekim slučajevima proizvođači ga isporučuju izravno u procesore, ali obično ih je dovoljno hladiti samo na osnovnoj postavci frekvencije. Kod procesora namijenjenih overclockingu, hladnjak najčešće nije uključen u paket i potrebno ga je posebno kupiti. Osim performansi, bitan parametar je i brzina te povezana razina buke, jer pod velikim opterećenjem neki hladnjaci znaju biti prilično glasni.

3. Pribor

Ventilatori
Hladnjaci procesora
Matične ploče
Memorije

4. Najčešća pitanja pri odabiru procesora

Kako su procesor i grafička kartica povezani?

Procesor šalje naredbe grafičkoj kartici prema kojima grafička kartica kreira sliku koja zatim putuje do monitora. Važno je da su obje ove komponente na sličnoj razini performansi i da ne "koče" jedna drugu.

Koji je procesor prikladan za igranje?

Čak ni moderne igre obično nisu dovoljno optimizirane za procesore sa šesnaest ili više jezgri. Stoga, za potrebe igranja, preporučamo da se prvenstveno usredotočiš na maksimalnu frekvenciju procesora.

Mogu li koristiti grafiku integriranu u procesor?

Vrlo često današnji procesori sadrže integrirani grafički čip (GPU). To će, posebice s najnovijim generacijama procesora, biti dovoljno snažno za uredski rad i nezahtjevno kućno korištenje. Prednost ovog rješenja je ušteda energije, prostora i troškova nabave. Zahtjevniji zadaci i igre zahtijevaju namjensku grafiku.
 

Pogledaj procesore na Jeftinije.hr »